Stanje useva na terenu

Po preseku stanja useva početkom juna, već se mogu dati prve prognoze o tome šta poljoprivrednike čeka u narednom periodu do žetve, odnosno otkupa.

Interesovanje proizvođača za suncokret i soju i ove godine je bilo veliko, što pokazuju površine pod ovim uljaricama. Pod suncokretom je posejano oko 220.000 ha, a pod sojom čak 230.000 ha prema nekim procenama. Usevi su sejani od kraja marta do polovine maja i zbog toga se nalaze u različitim fazama razvoja. Povoljni uslovi, nakon perioda hladnog vremena u aprilu, omogućili su da suncokret, kao toploljubiva biljka, sada intenzivno raste i razvija se, a na većini terena usevi izgledaju ujednačeno. Soja je u fazi intenzivnog porasta i početka cvetanja, naročito kod ranijih setvi. Kiše u junu u početkom jula, kada soja intenzivno cveta, uticaće na formiranje roda i nalivanje zrna u mahuni.

Kukuruz je ove godne posejan na nešto manjim površinama – procenjuje se da je pod ovom žitaricom nekih 900.000 ha, koja se na većini lokaliteta nalazi u fazi intenzivnog porasta.

Pšenice je takođe posejano manje nego uobičajeno, tako da je pod ovom strninom oko 540.000 ha. Najznačaniji faktor koji će uticati na slabije prosečne prinose jeste sama setva useva. Samo oko 30 odsto površina posejano je jesenas u optimalnom roku, uz 40 odsto u prvoj dekadi novembra, dok je čak 30 odsto površina posejano vrlo kasno, uključujući u decembru. Nažalost, nijedna agrotehnička mera ne može nadoknaditi promašaj optimalnog vremena setve. Zima sa veoma niskim temperaturama i manja količina padavina uticali su pozitivno na smanjenje infekcionog materijala u žitima (pojavu biljnih bolesti i štetočina), ali se kao negativna posledica javio nedostatak vlage. Stoga je na mnogo parcela izostalo bokorenje koje je važno za dobar prinos. Na parcelama gde nije bilo improvizacije u sprovođenju agrotehničkih mera očekuju se dobri rezultati. Pšenica je fazi formiranja zrna i početka nalivanja zrna u zavisnosti od roka setve i regiona.

U narednom periodu svim usevima je neophodna vlaga i odgovarajuća temperatura kako bi se maksimizirao genetski potencijal svake sorte, odnosno hibrida. Kao i svake godine, izostanci pojedinih agrotehničkih mera ili nepoznavanje zemljišta odraziće se negativno na proizvodne rezultate.